Europski istraživači sudjeluju u dizajniranju brodova s različitim stupnjem autonomije. Dva broda s djelomično automatiziranim upravljanjem već plove europskim vodama. Prvi je brod za dostavu hrane za uzgoj riba uz zapadnu obalu Norveške. Drugi je teretna brodica za unutarnji teret koja plovi u Flandriji, sjevernoj regiji Belgije. Oba ta broda će biti dodatno opremljeno novim tehnologijama za autonomnu plovidbu u sklopu projekta zvanog Autoship, objavio je Horizon Magazine.
“Primjeri autonomne plovidbe vrlo su različiti. Jedan je kratka morska ruta izvan Norveške, koja ima značajne vremenske izazove. U drugom primjeru radi se o unutrašnjoj plovidbi gdje brod djeluje u ograničenom plovnom putu i gdje je plovidba izazovnija nego na otvorenim morima”, rekao je menadžer za istraživanje i inovacije norveške tvrtke Kongsberg Maritime Jason McFarlane, tvrtke koja sudjeluje u projektu Autoship.
Stupanj autonomije
Tehnologija koja će te brodove učiniti još autonomnijim kroz tehnologije razvijene u projektu Autoship usmjerena je na tri glavna dijela sustava za autonomiju plovidbe. “Najprije imate sustave upravljanja plovilima. Drugo je digitalna povezanost od broda do obale. I na kraju sustav na obali “, objasnio je McFarlane.
Prvi dio koji se odnosi na razvijanje tehnologije autonomne plovidbe na samim brodovima uključuju podsustave za tzv. situacijsku svijest, poput senzora, sustava za pozicioniranje ili kamere i druge tehnologije koje omogućuju otkrivanje prepreka. Podaci s tih senzora zatim se spajaju, nešto što se naziva senzorska fuzija, i vraća se u brodski autonomni navigacijski sustav koji na njemu donosi odluke o upravljanju.
Slično je i s osobnim automobilima u pogledu skeniranja okoline i otkrivanja prepreka pomoću sustava računalnog vida temeljenog na umjetnoj inteligenciji (arificial intelligence AI.) McFarlane ističe kako postoje i razlike u tehnologijama autonomije brodova i automobila. Inače se svaki brod preko određene veličine prati transponderom u sustavu zvanom Automatski identifikacijski sustav (AIS), koji potencijalno pruža više informacija brodskim autonomnim navigacijskim sustavima nego što je to dostupno za automobile na cestama koji nemaju takvo praćenje. Brodovi na otvorenom moru također idu sporije i imaju više manevarskog prostora od automobila.
Kongsberg Maritime razvio je dva sustava za autonomno upravljanje brodovima, nazvani su automatsko vezanje i automatsko križanje.
“U osnovi, posada pritisne gumb, a brod pristaje. Niz senzora na brodu koji, na primjer, znaju položaj ili orijentaciju plovila, djeluju s našim sustavom na obali. To omogućuje brodu da pristane bez kapetana na brodu”, kaže McFarlane dodajući da je u sadašnjem razvoju te tehnologije posada još uvijek na brodu i može reagirati ako uoči neki problem.
Automatski sustav upravljanja plovilom instaliran je na putničkom i automobilskom trajektu koji plovi u Oslofjordu i koristi se u više od 80 posto putovanja na toj ruti. No, čak i kada se brod koji koristi tu tehnologiju potpuno autonoman, odnosno nema posade i dalje bi bio povezan s kontrolnim centrom na obali iz kojega bi se moglo daljinski nadgledali njegovo kretanje i njegove senzore, te se može preuzeti kontrola njegovim upravljanjem.
Manji troškovi i zagađenje
McFarlane navodi da postoji nekoliko razloga za automatizaciju plovila. Prije svega potrebno je povećati transport robe vodenim putovima. Autonomija znači smanjenje zaposlenika i znatno manje troškove. Smanjenje cestovnog prometa znači i smanjenje emisija štetnih plinova. Jedan brod kakav se testira u Flandriji, može prevesti 300 tona tereta što je zamjena za 7.500 putovanja kamiona godišnje. Prema proračunima Autoshipa, to bi smanjilo emisiju CO2 po km za 90 posto. Dok se ne razvije tehnologija za potpuno autonomno upravljanje plovilima moguće je iskoristiti prednosti djelomične autonomije.
Uz Autoship Europska unija kroz CEF (Connecting Europe Facility) financira još jedan istraživački projekt razvoja autonomije plovidbe Novimar. Projekt koordinira nizozemska kompanija Netherlands Maritime Technology odnosno njihova voditeljica inovacija Danitsja van Heusden-van Winden. (fotografije Kongsberg Maritime)
Podijeli:
