Vlada RH želi legalizirati praćenje lokacije mobitela građana u kriznim situacijama

Vlada Republike Hrvatske u kriznim je okolnostima pokrenula niz izmjena zakona kojima se odgovara na pandemiju koronavirusa, a jedna od njih tiče se Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prošloga tjedna prihvaćene su dopune ovog Zakona, a danas će se one naći pred saborskim zastupnicima koji bi ih trebali usvojiti.

Iznimke za krizne situacije

Promjenom samo jednog članka (104.a) Vlada bi iznimno dopustila obradu podataka o lokaciji mobitela, a u cilju zaštite nacionalne ili javne sigurnosti. Trebalo bi to vrijediti samo u precizno i jasno određenim slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti.

Predloženi članak 104.a Zakona o elektroničkim komunikacijama
Predloženi članak 104.a Zakona o elektroničkim komunikacijama

Predviđena iznimka ograničena je na usko, jasno i precizno definirane situacije, koje predstoje isključivo u skladu s posebnim propisima, i to samo kada se zdravlje i životi građana ne bi mogli učinkovito zaštititi na neki drugi način – pojašnjavaju iz Vlade.

Odredba predloženog članka 104.a dozvoljava obradu podataka koji označavaju samo zemljopisni položaj uređaja korisnika, bez podataka o prometu i drugim telekomunikacijskim aktivnostima. Ovakvo praćenje je i u skladu s GDPR-om, poručuje Vlada, jer se provodi “za zaštitu interesa koji je neophodan za očuvanje života ispitanika ili druge fizičke osobe”.

Praćenje prekršitelja

Svrha ove zakonske izmjene jest digitalno praćenje kretanja građana kojima je, zbog mogućeg kontakta sa zaraženima koronavirusom, određena mjera samoizolacije. U proteklim danima primijećeno je kako veći broj građana ove mjere krši, pa vladajući žele policiji dati mogućnost da ih u ovoj izvanrednoj situaciji prati na daljinu – brže i jednostavnije, tj. bez potrebe za dobivanjem sudskog naloga.

Ovaj je prijedlog izazvao kritike oporbe i organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava. Oporba smatra da je ograničavanje sloboda i prava građana definirano Ustavom RH, ali isto tako i da zakon kojim bi se ono provelo mora biti donesen dvotrećinskom većinom svih saborskih zastupnika.

Oporbeni zastupnici, ali i ured Pučke pravobraniteljice, najavili su podnošenje amandmana na ovaj Zakon. Njima žele osigurati da se korisnici koji su pod mjerama praćenja o tome transparentno izvijeste SMS porukom, kao i da se dodatno regulira i vremenski ograniči obrada na ovaj način prikupljenih podataka.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio je da će tražiti mišljenje Ustavnog suda o ovakvom ograničavanju sloboda građana, te je li potrebno takve odredbe donijeti glasovima 2/3 svih zastupnika. Sukladno tome bit će provedeno i glasanje.