U prvih šest mjeseci prodaja novih automobila pala je za 54%, najviše Smarta (samo el. pogon) za 91%

Iako ima marki koje su do početka srpnja imale i bolje podatke prodaje u odnosu na isti period lani, njihove ukupne brojke nisu velike, pa pad korejskog proizvođača od svega 30 vozila, odnosno tek 3% značajan je rezultat znamo li da je kompletno tržište palo više od 54% u prvoj polovici godine

Odmah nakon rezultata parlamentarnih izbora stigli su i podaci o registracijama novih automobila u Hrvatskoj tijekom lipnja. Tako je prema podacima agencije za istraživanje tržišta Promocija plus tijekom proteklog mjeseca stiglo 4150 novih osobnih automobila, a što je u odnosu na 8235 vozila u istom mjesecu protekle godine pad prodaje od 49,6%. Znači, u pola manji rezultat. Najveći uspjeh u tome ide svakako Renaultu koji je iz 668 vozila izbio na vodeću mjesečnu poziciju, i time uzeo 16,1% tržišta. Uzmemo li u obzir činjenicu kako je u prvih pet mjeseci ovaj francuski proizvođač imao 912 registracija, nije potrebno naglašavati značaj lipanjskog rezultata. Najveći utjecaj u tome imao je Clio koji je zabilježio 411 registracija, što je na mjesečnoj bazi najveći uspjeh nekog modela tijekom ove godine. U prvih pet mjeseci stiglo nam je 327 Clija. Ovim lipanjskim rezultatom Renault je bio i bolji nego li je to bilo tijekom lipnja protekle godine kad je imao 491 registraciju.

Renaultu vodeća mjesečna pozicija, Clio najtraženiji model

Druga pozicija tijekom lipnja pripala je ukupno vodećem Volkswagenu s 575 vozila, odnosno 13,86% tržišta, dok je treća Škoda uz 470 vozila i 11,33% tržišta. Pored već spomenutog boljeg rezultata Renaulta, tijekom lipnja je bilo još sedam marki koje su imale bolje rezultate u usporedbi s istim mjesecom lani. S obzirom na to da je proizvođaču koji kroz godinu ima broj registracija koje se mogu izbrojati na prste jedne ruke, nije potrebno posebno naglašavati jedan primjerak Bentleya, koji lani nije imao niti jednu registraciju. U postotku gledano, iako se u pravilu radi o malim prodajnim brojkama, za 88% je bolji bio rezultat Porsche, koji je imao 17 registracija, a lani u istom mjesecu njih devet. Za 66% porasla je i prodaja Subarua, s 3 na pet vozila, ali i korejske Kie za 63,1%, odnosno sa 157 na 256 vozila.

Upravo je Kia i jedan od brendova koji ove godine nema previše brige. Naime, pogledamo li ukupne rezultate tijekom prvih šest mjeseci, upravo je Kia zabilježila rezultat slabiji tek za 30 vozila, 957 umjesto 987, a što je pad od 3,04%! Ukupno je ovogodišnje tržište novih osobnih automobila palo sa 38.156 na 17.436 vozila, odnosno 54,3%. U tom pogledu Kia je svakako najveći dobitnik među gubitnicima! Tek pet marki uspjelo je ove godine napraviti bolje prodajne rezultate u odnosu na prvu polovicu protekle godine. To su Porsche koji je porastao s 54 na 76 vozila, odnosno 40,7%, zatim Jaguar koji je s 29 doša na 34 vozila, dok je u postotku najveći rast imala Tesla 275% – s 4 na 15 vozila. Za po jedno vozilo rasli su i Lexus, s 8 vozila lani na devet vozila ove godine te Lamborghini koji lani nije imao niti jedno vozilo u prvih šest mjeseci, a ove godine stigao je jedan primjerak. Pored Kije, pad manji od 50% ove godine imalo je još osam proizvođača. Tako je Volvo imao pad 23,6% (s 267 na 204 vozila), Škoda 24,71% (s 3226 na 2429 vozila), Subaru 31,82% (s 22 na 15 vozila), Bentley 33,33% (s 3 na dva vozila) te Mercedes 34,76% (sa 748 na 488 vozila). Bavarski BMW pao je 38,05% (s 812 na 503 vozila), dok je ukupno vodeći ove godine Volkswagen ubilježio pad od 39,92% i to u relativnim brojkama registriranih vozila s 4604 lani na 2766 vozila ove godine. Bez obzira na to, s obzirom na to da je VW-ov pad prodaje manji od postotka prodaje kompletnog segmenta osobnih automobila, ovaj je njemački proizvođač uspio povećati svoj tržišni udio sa 12,07% lani na 15,86% ove godine.

Opel i Ford veliki gubitnici

Gledamo li samo pad broja vozila, onda je najveći gubitnik Opel koji je pao za čak 3194 vozila, na 619 vozila, a što je 83,77% manje u odnosu na 3813 automobila koliko je bilo lani. U postotku najveći je gubitnik Smart – 91,97% manje prodaje, odnosno pad sa 137 na 11 vozila nije uzorkovan samo krizom zbog koronavirusa već i činjenicom kako su iz prodaje izbacili modele s unutrašnjim izgaranjem te se u potpunosti prebacili na električne modele. Pad veći od 80% ove godine bilježe još dva proizvođača. Najprije je tu Ford s padom od 81,4%, odnosno s 1274 vozila lani na tek 237 vozila ove godine, a slijedi ga Alfa Romeo s padom od 80,72%, ali u jedinicama manjom količinom – s 83 na 16 primjeraka.

Tijekom ove godine tek je četiri marke koje su uspjele postići četveroznamenkasti rezultat. Volkswagen je s 2766 vozila vodeći, drugo mjesto uz 2429 vozila drži Škoda, treći je Renault uz 1580 registracija, dok se na četvrto mjesto popela njihova jeftinije marka – Dacia uz 1142 vozila. Lani je u ovo doba bilo čak 13 marki koje su imale više od 999 registracija, te su brojale ukupno 31.422 vozila. Klubu četveroznamenkastog rezultata pridružit će se i već spomenuta Kia koja je s 957 registracija ove godine na petoj poziciji te ima udio od 5,49%, dok je lani na početku srpnja s 987 vozila imala udio od 2,59% tržišta.

Vratimo se još malo na lipanjske rezultate. Već smo spomenuli kako je Renault Clio uz 411 primjeraka bio najprodavaniji model proteklog mjeseca. Na drugom je mjestu VW Polo uz 199 jedinica, treća je Dacia Sandero sa 182 registracije, a četvrti Renault Captur koji je imao 174 registracije. Tek na petom je mjestu Škoda Octavia sa 161 registracijom, a koja je ujedno najtraženiji model tijekom ove godine. Zanimljivo je vidjeti koji su se još modeli našli u ‘top 20’ ljestvici modela proteklog mjeseca. Nakon Octavije, tu je Kia Stonic uz 150 registracija, a samo jednu manje bilježila je Dacia Duster, koja je i posljednji model s troznamenkastim rezultatom. Najbolji dvoznamenkasti rezultat ima Fiat 500 s 89 primjerka, a jedanaest jedinica manje bilježi VW Golf. Po 74 registracije imaju Ford Ecosport te Škoda Scala, a samo dva manje još jedan model iz ‘češke kuhinje’ – Kamiq. U prvih dvadeset modela proteklog mjeseca čak je šest Volkswagena, četiri Škode, po dva Renaulta i Dacije, te po jedna Kia, Fiat, Ford, Suzuki, Seat i Mercedes.

Pogledamo li podjelu po vrstama motora, odnosno goriva potrebnog za pokretanje osobnih automobila, možemo vidjeti kako je nakon lipanjskih rezultata malo pao udio benzinaca, i to sa 58,5 na početku lipnja na 57,9 na kraju mjeseca. Istovremeno je malo porastao udio dizelaša – sa 34,2 na 34,6%. Malo je pao i udio hibrida, sa 6 na 5,9%, dok je porastao udio modela koji imaju plinske instalacije, sa 0,7 na 1%. Na istom udjelu od 0,6% ostali su električni modeli, koji su dobili 18 novih primjeraka, pa je tako do početka srpnja ove godine registrirano ukupno 103 nova električna automobila.

Smanjenje broja djelatnika

Nije značajnije mijenjala zastupljenost pojedinih registracijskih područja. Tako je s početkom srpnja 43,16% svih ovogodišnjih novih osobnih automobila završilo na zagrebačkom registracijskom području. Slijedi Šibensko-kninska županija uz udio o 7,91%, dok je treća Primorsko-goranska županija koja ima udio od 7,38%, a dalje idu Splitsko-dalmatinska uz 7,09%, Osječko-baranjska, Istarska, Zadarska, Varaždinska…

Znamo li da je tijekom ožujka, kad je koronavirus počeo uzimati danak i na gospodarskom programu pad prodaje novih osobnih automobila bio 49,6%, što je eskaliralo tijekom travnja kad je pad prodaje narastao na čak 87,4%, odnosno početo se smanjivati tijekom svibnja na 76,25%, možemo ustvrditi kako je 49,6% slabiji rezultat tijekom lipnja dobar nastavak pozitivnog trenda. Taj bi se trend, doduše u nešto manjem obujmu, mogao nastaviti i tijekom narednih mjeseci, a samo daljnji potezi nove Vlade Republike Hrvatske mogli bi preokrenuti ove negativne rezultate u pozitivne.

Iako za sada nitko ne želi previše pričati o tome, s početkom lipnja krenuli su i prvi valovi otkaza u brojenim prodajno-servisnim radionicama koje bilježe značajno smanjenje prihoda, a što bi sve moglo dodatno eskalirati na jesen ne poduzme li se nešto po tom pitanju. Navodno je iz Hrvatske gospodarske komore upućen prijedlog pomoći autoindustriji, no za sada šute o konkretnim detaljima koje traže, a kako ne bi došlo do dodatnog pada tržišta novih osobnih automobila. Pored činjenice kako ova grana zapošljava velik broj djelatnika, treba imati na umu kako je tijekom prvih pet mjeseci u Hrvatsku ušlo i 22.813 rabljenih vozila iz uvoza/unosa, što je pad od 35% u odnosu na isti period lani kad ih je bilo 35.590. Tako veliki broj unosa rabljenih vozila ne pomaže previše u smanjenju prosječne starosti ukupnog voznog parka, a što bi trebao biti cilj svima nama.