U dva tjedna u Zagrebu zabilježeno 125 manjih potresa

Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a izradila je analizu posljedica velikog i razornog potresa u Zagrebu koji je u nedjelju, 22. ožujka u 6:24 sati, probudio Zagrepčane i protresao ih magnitudom od čak 5,5 po Richteru.

U dva tjedna nakon glavnog potresa, dakle do 5. travnja u 6:24, Seizmološka služba locirala je 125 naknadnih potresa magnitude veće ili jednake 1,3, od kojih se najsnažniji, magnitude 5,0, dogodio istog jutra kao i glavni potres, u 7:01 sati.

Slabljene potresa s vremenom

Sedam potresa imalo je magnitudu između 3,0 i 4,0, 31 potres bio je magnitude od 2,0 do 3,0, a najveći broj lociranih potresa (njih 86) bilo je magnitude manje od 2,0. Ove podatke prikazali su i grafički, kroz pregled ukupnog broja potresa određene magnitude te na vremenskoj skali.

Izvor: Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a
Izvor: Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a

Od prvog potresa pa do 26. ožujka u 16 sati locirano je ukupno 107 potresa, nakon čega se njihova učestalost smanjila. Svi potresi magnituda većih od 3 dogodili su se u to vrijeme. Dva potresa magnitude 3,0 dogodila su se 22. ožujka u 6:32 i 6:35 (između dva najjača potresa), potres magnitude 3,4 dogodio se isti dan u 7:41, a taj dan dogodila su se još dva potresa magnitude 3,0, u 9:04 te 10:11. Preostali potresi magnitude veće od 3 dogodili su se 23.3. u 11:12 te 24.3. u 20:53.

Analiza uzroka

Na temelju podataka žarišnog mehanizma glavnog potresa koji je objavila Seizmološka služba i onih koje su objavile seizmološke agencije i instituti u Europi i SAD-u, na PMF-u su zaključili je da je ovaj potres nastao oslobađanjem kompresijske napetosti (naprezanja) u stijenama u jezgri Medvednice, s glavnom kompresijskom osi pružanja sjever-sjeverozapad – jug-jugoistok i uz pomak po reversnom rasjedu pružanja istok-sjeveroistok – zapad-jugozapad.

Usporedbom seizmoloških podataka o glavnom potresu i podataka o geološkoj građi Medvednice, stručnjaci za sada pretpostavljaju da je seizmogeni, potresni izvor za glavni, a moguće i za niz naknadnih potresa, reversni rasjed, odnosno reversni rasjedi koji pripadaju seizmogenoj zoni Sjevernog rubnog medvedničkog rasjeda.

S obzirom na duljinu ove seizmogene zone (oko 20 km) i dubinu do koje doseže pod površinom (oko 12 km) seizmogeni potencijal ove zone, odnosno maksimalno očekivane magnitude potresa koje može prouzročiti procjenjuju se na oko 6,5 po Richteru. Budući da je riječ o logaritamskoj skali, to znači da bi potres magnitude 6,5 bio 33 puta snažniji od ovoga koji je značajno oštetio brojne građevine u Zagrebu.

Ovdje donosimo i kartu podrhtavanja tla na površini za vrijeme glavnog potresa u Zagrebu, 22. ožujka.