Prije 100 godina rodio se Isaac Asimov, autor zakona robotike

Prije 100 godina, 2. siječnja 1920., u ruskom gradu Petroviči rođen je Isaac Asimov. Već s tri godine s roditeljima je emigrirao u SAD, tako da ruski jezik nikada nije pisao niti govorio. Diplomirao je i doktorirao biokemiju na sveučilištu Columbia, a na bostonskom sveučilištu radio je kao profesor. No, unatoč radu na biokemiji njegov život pamti se prije svega po velikoj količini literarnih djela koja je napisao – stvorio je ili sudjelovao u pisanju preko 500 kratkih priča, romana, priručnika, znanstvenih knjiga, a pripisuje mu se i preko 90 tisuća pisama i dopisnica.

Bitno je napomenuti da je Asimov rođen nepoznatog datuma između 4. listopada 1919. i 2. siječnja 1920., no cijelog je života upravo 2. siječnja slavio kao rođendan.

U tehnološkom svijetu Asimov je upamćen prije svega kao autor četiri osnovna zakona robotike, koje je provukao, uz brojne izmjene i varijante, kroz svoj Serijal o robotima te znanstveno fantastični Serijal o Zakladi (u koji neki svrstavaju i Serijal o robotima). Prvi puta tri su zakona robotike spomenuta u djelu Izmotavanje iz 1942. godine, a nulti zakon pridodan im je nešto kasnije kako bi ih upotpunio i “zaštitio čovječanstvo”, a ne samo pojedinca od mogućeg robotskog ustanka.

Asimovljevi zakoni robotike, podsjetimo, glase:

  • 0. Robot ne smije naškoditi čovječanstvu ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovječanstvu naškodi.
  • 1. Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi, osim kad je to u suprotnosti s nultim zakonom.
  • 2. Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s nultim ili prvim zakonom.
  • 3. Robot treba štititi svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s nultim, prvim ili drugim zakonom.

Ovi zakoni robotike i danas su često citirani u brojnim djelima znanstvene fantastike i uzimaju se kao “moralne smjernice” pri razvoju naprednih robota.

Zanimljivo, iste godine kada je Asimov rođen, nastala je i sama riječ robot. Nju nije, dakako, osmislio Asimov, već se prvi puta pojavila u drami češkog spisatelja Karela Čapeka, Rossumovi Univerzalni Roboti. Autor riječi bio je njegov brat Josef, a korijen vuče u češkoj riječi robota, što znači prinudan rad (kao i u hrvatskoj riječi rabota).

Isaac Asimov je umro 6. travnja 1992. u New Yorku, ostavivši iza sebe suprugu Janet i dvoje djece iz prvog braka. Kasnije se doznalo kako je uzrok smrti bila zaraza AIDS-om koju je dobio putem transfuzije krvi.