Prekogranični pristup elektroničkim zdravstvenim podacima u EU

Europska komisija je u srijedu 6. veljače predstavila niz preporuka za stvaranje sigurnog sustava s pomoću kojeg će građani moći pristupiti svojim elektroničkim zdravstvenim kartonima u svim državama članicama. Sada se mogućnost europskih građana da pristupe svojim elektroničkim zdravstvenim kartonima u cijelom EU-u značajno razlikuje među državama članicama. Iako neki građani mogu pristupiti dijelovima svojih elektroničkih zdravstvenih kartona na nacionalnoj ili prekograničnoj razini, mnogima je digitalni pristup ograničen ili ga uopće nemaju. Zbog toga je Europska komisija donijela preporuke kojima će se olakšati prekogranični pristup na siguran način koji je potpuno u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).

Države članice već su počele omogućavati prekogranični pristup i razmjenu nekih dijelova elektroničkih zdravstvenih kartona. Od 21. siječnja 2019. finski građani mogu s pomoću e-recepata kupiti lijekove u Estoniji, a liječnici u Luksemburgu uskoro će moći pristupiti sažecima podataka o pacijentima iz Češke.

Europska komisija predlaže da države članice prošire ta nastojanja na tri nova elementa zdravstvenih kartona, odnosno na laboratorijske nalaze, otpusna pisma te medicinske snimke i izvješća o tim snimkama. Inicijativom se istodobno utire put za razvoj tehničkih specifikacija koje bi se trebale upotrebljavati za razmjenu zdravstvenih kartona u svakom od tih područja.

Praktična korist

Kao rezultat toga pristup potpunim osobnim zdravstvenim kartonima u cijelom EU-u europskim građanima može biti od velike koristi, primjerice u sljedećim situacijama:

  • u slučaju nesreće za vrijeme putovanja u drugoj državi članici EU-a liječnici će imati neposredan pristup informacijama o pacijentu (npr. informacije o kroničnim bolestima, alergijama ili netoleranciji na neke lijekove). Time se može znatno povećati njihova sposobnost pružanja najučinkovitijeg i pravodobnog liječenja
  • povećanje kvalitete i osiguravanje kontinuiteta pružanja skrbi građanima dok putuju po EU-u
  • osnaživanje medicinskih istraživanja u području velikih zdravstvenih izazova kao što su kronične ili neurodegenerativne bolesti putem olakšavanja razmjene podataka. To ovisi o suglasnosti građana, na propisan način i uz potpuno poštovanje europskih pravila o zaštiti podataka
  • potpora učinkovitosti i održivosti zdravstvenih sustava, primjerice razmjenom najnovijih laboratorijskih ili radioloških nalaza pacijenata. Na taj način bolnica u drugoj državi članici neće morati ponavljati slične pretrage, čime se štedi vrijeme i smanjuju bolnički troškovi.

Za daljnji razvoj te razmjene informacija uspostavit će se zajednički postupak koordinacije između Europske komisije i država članica. To će omogućiti doprinose dionika, kao što su predstavnici industrije, zdravstveni djelatnici i predstavnici pacijenata, na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Zajedničkim će se postupkom koordinacije osigurati da su sve relevantne strane uključene u postupak razvoja formata za razmjenu europskih elektroničkih zdravstvenih kartona (EHR). Države članice utvrdit će u okviru mreže e-zdravstvo praktične smjernice za provedbu i praćenje napretka.

Digitalna transformacija zdravstva

Komunikaciji donesenoj u travnju 2018. godine o omogućavanju digitalne transformacije zdravstva i skrbi na jedinstvenom digitalnom tržištu, utvrđena su tri područja djelovanja:

  1. siguran pristup građana zdravstvenim podacima te njihova prekogranična razmjena
  2. bolji podaci za unapređivanje istraživanja, sprečavanje bolesti i personalizirano zdravstvo i skrb
  3. digitalni alati za osnaživanje građana i skrb prilagođena potrebama pacijenata.

Osim Finske, Estonije, Luksemburga i Češke, očekuje se da će 18 država članica do kraja 2021. razmjenjivati sažetke podataka o pacijentima i e-recepte. U okviru telekomunikacijskog programa Instrument za povezivanje Europe (CEF), mnoge države članice već rade na infrastrukturi digitalnih usluga e-zdravstva unutar mreže e-zdravstva.

U Preporuci se države članice podupiru da unaprijede te razmjene. Ona se temelji se na sažecima podataka o pacijentima i razmjeni e–recepata / e-izdavanja te se u prvoj fazi predlažu specifikacije za nove slučajeve uporabe, kao što su laboratorijski nalazi, medicinske snimke i izvješća o tim snimkama te otpusna pisma. U Preporuci se naglašava da bi se prelazak na interoperabilne elektroničke zdravstvene kartone u EU-u trebao odvijati usporedno s osiguravanjem zaštite i sigurnosti podataka, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) te potpuno u skladu s okvirom za kibernetičku sigurnost.

Povezano s tom mjerom EU-a, u pripremi je i revidirana Provedbena odluka o utvrđivanju pravila za uspostavu i funkcioniranje mreže nacionalnih tijela odgovornih za e-zdravstvo te za upravljanje njome (2011/890/EU). Cilj je odluke pojasniti funkcioniranje mreže e-zdravstva, posebno u odnosu na infrastrukturu digitalnih usluga e-zdravstva. Kako je poziv za prikupljanje povratnih informacija o mreži e-zdravstva završio Europska komisija će obraditi informacije zaprimljene od dionika i u sljedećim mjesecima objaviti rezultate.

Podijeli:




Odgovori