Nobelova nagrada za fiziku 2019. – kozmologija i egzoplaneti

James Peebles, Didier Queloz i Michel Mayor dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku. Švedska kraljevska akademija znanosti objavila je jučer kako će njih trojica podijeliti nagradu na način da jedna polovica odlazi švicarskim znanstvenicima Mayoru i Quelozu, dok druga polovica pripada kanadskom astronomu Peeblesu.

Michel Mayor i Didier Queloz

Mayor i Queloz Nobela su zaslužili svojim radom u području traganja za egzoplanetima koji orbitiraju oko drugih zvijezda unutar naše galaksije, Mliječnog puta. Oni su zaslužni za otkriće prvog takvog planeta izvan našeg Sunčevog sustava, 51 Pegasi b, masivnog planeta nalih Jupiteru koji se nalazi u sustavu zvijezde 51 Pegasi. Bilo je to davne 1995. godine, od kada su astronomi otkrili još tisuće egzoplaneta.

Preko 4 tisuće egzoplaneta do sada je otkriveno u ovom malenom dijelu Mliječnog puta, doslovno našem "susjedstvu"
Preko 4 tisuće egzoplaneta do sada je otkriveno u ovom malenom dijelu Mliječnog puta, doslovno našem “susjedstvu”

Posebnost njihovog otkrića nije samo u tome što je ovo bio prvi otkriveni planet koji kruži oko nekog drugog, svojeg “Sunca”, već i u činjenici da je riječ o velikom plinovitom planetu koji je matičnoj zvijezdi iznimno blizu, na tek 0,05 AU, odnosno 7,9 milijuna kilometara – umjesto da se, kao Jupiter, nalazi u vanjskom dijelu sustava.

Zvijezda 51 Pegasi nalazi se na oko 50 svjetlosnih godina od Zemlje u sazviježđu Pegaza, a ovaj planet oko nje obiđe svaka četiri zemaljska dana, pri čemu se “prži” na oko 1.000°C. Ovo je otkriće zauvijek promijenilo naše razumijevanje svemira, stoji u obrazloženju nagrade.

[embedded content]

James Peebles

Kanadski kozmolog James Peebles Nobela je dobio za svoj rad u teorijskoj fizici, točnije za teoretska otkrića u kozmologiji. Njegov rad rasvijetlio je strukturu i povijest svemira u posljednjih pedeset godina, a njegov model Velikog praska opisuje kako je svemir prije 14 milijardi godina evoluirao iz iznimno vruće i guste “lopte” u ogroman, hladan svemir koji se i danas širi.

Peebles je svojim izračunima pokazao tragove razvoja ranog svemira u kozmičkom mikrovalnom zračenju, ustanovio je da je samo 5% vidljivog svemira sačinjeno od zvijezda i planeta. Ostatak, danas znamo, čine tamna materija i tamna energija, i dalje fizičarima prilično misteriozne pojave.

[embedded content]

Please follow and like us: