Radeon RX 5500 GPU razvijan je baš kao i njegov veći brat pod kodnim imenom Navi. Dok je RX 5700 nazvan Navi 10, RX 5500 nosi oznaku Navi 14.  AMD inače razvija i Navi 12, koji će u nekom trenutku biti inkarniran u Radeonima RX 5600 koji popunjavaju prazninu između RX-a 5500 i 5700. No vratimo se Naviju 14 odnosno konkretno modelu Radeon RX 5500 XT. On koristi RDNA arhitekturu i temeljen je na jednakom 7-nanometarskom proizvodnom procesu kao i svi noviji AMD-ovi čipovi. Tržišno je pozicioniran da zamjeni stare Radeone RX 480, prve AMD-ove grafičke kartice iz srednjeg tržišnog razreda, temeljene na arhitekturi GCN, odnosno njihove nasljednike RX-ove 580.

Novi GPU ima površinu od svega 158 mm², naprema 221 mm² kod starih RX 480 / 580 GPU-ova. Istovremeno RX 5500 nudi 12% bolje performanse u odnosu na RX 480, uz 30% nižu potrošnju. Iako je povećanje efikasnosti veliko, rast performansi je prilično mizeran s obzirom da je RX 480 lansirana prije 3 i pol godine, na ljeto 2016. OK, preporučena cijena ove kartice bila je nešto viša, 239 naprema 200 dolara za RX 5500 XT, no svejedno smo očekivali rast performansi od barem 30%.

RX 5500 XT GPU sastoji se od 22 Compute Unita odnosno 1.408 stream procesora. Podsjetimo se, RX 480 GPU imao je 2.304 stream procesora, no dvije arhitekture nisu direktno usporedive. Naime, znatno skuplji i moćniji RX 5700 također ima 2.304 stream procesora. Sučelje prema memoriji upola je uže nego na starijoj kartici , 128-bitno, no sada je GPU spojen na GDDR6 memoriju brzine 14 Gb/s (ista brzina kao i na RX 5700 seriji). U opticaju će biti dvije osnovne verzije kartice – s 4 i 8 GB memorije. Deklarirana potrošnja cijele kartice je 130 W.

Radeon RX 5500 XT je ujedno najjeftinija kartica s podrškom za PCIe 4.0 sučelje, no tu postoji jedna caka – GPU je na matičnu spojen preko osam, a ne svih 16 stazica. To nije problematično za modele s 8 GB video memorije, no jest za 4-gigabajtne u igrama koje koriste više od 4 GB memorije. U tom slučaju GPU mora preko PCIe sučelja koristiti i sistemsku memoriju, pa propusnost utora naglo postaje vrlo bitna. U osnovi nema problema ako je 4-gigabajtna kartica zabodena u matičnu ploču s podrškom za PCIe 4.0, no to često neće biti slučaj s obzirom da je PCIe 4.0 podržan isključivo na pločama s čipsetima AMX X570 i TRX40.

Na test ovaj put nismo dobili AMD-ove referentne kartice već gotove modele AMD-ovih partnera. Iz PowerColora je stigao Red Dragon RX 5500 XT 8GB, dočim je iz Sapphire stigao model RX 5500 XT Pulse 4GB.

Crveni zmajić

Red Dragon je najjača varijanta Radeona RX 5500 XT koju PowerColor ima u ponudi. Ova firma je inače odradila odličan posao s jačim Navi GPU-ovima, pa je za očekivati i da će jeftiniji Navi u ovoj izvedbi nuditi vrhunske karakteristike. Kartica je opremljena s hladnjakom solidnih gabarita preko kojeg zrak tjeraju dva velika ventilatora. Ventilatori podržavaju pasivni način rada dok god je temperatura GPU-a ispod 60 °C, a pod opterećenjem se vrte na prosječno 1.374 rpm (3DMark First Strike Ultra). Pri toj brzini nisu bučni, s bukom na razini od 40 dBA, mjereno s pola metra udaljenosti, s karticom van kućišta. Izmjerene temperature GPU-a, GPU hotspota i memorije niže su nego na Sapphireovoj kartici, no treba imati na umu da je Sapphire brzinu ventilatora kalibrirao vrlo labavo, u smislu su dopuštene više temperature kako bi hlađenje moglo biti tiše. Temperatura naponske jedinice nije nam poznata jer se na ovakvim karticama koriste jeftinija elektronika koja nema mogućnost prijavljivanja temperature.

Interno je hladnjak načinjen od tri bloka aluminijskih rebara koja su nanizana na tri bakrene toplovodne cijevi. Poleđina kartice prekrivena je s crnom aluminijskom pločom koja je ukrašena s logom zmaja. Tu vidimo da je hladnjak osjetno dulji od tiskane pločice kartice. Dodatno napajanje izvedeno je preko jednog 8-pinskog konektora, a mrziteljima RGB osvjetljenja svidjet će se činjenica da kartica nema niti jednu jedinu ledicu. Ponuda videokonektora je nešto skromnija nego što smo očekivali. Tu su po jedan DVI, HDMI 2.0b i DisplayPort 1.4a.

S obzirom da je riječ o najjačoj PowerColorovoj izvedbi Navija 14, očekivali smo da će GPU biti tvornički overklokiran, ali to nije slučaj – maksimalni Boos takt je kao na referentnoj kartici, 1.845 MHz. U praksi pod opterećenjem GPU ima prosječan takt od 1.789 MHz. Ručnim overklokiranjem uspjeli smo doći do Boost takta od 1.950 MHz uz korištenje jednakog napona koji je programirao sam PowerColor – 1,15 V. To je ujedno i maksimalni napon kojeg je moguće podesiti u Radeon Setting aplikaciji. Ograničenja za overklokiranje postoje i kod drugih vrijednosti. Maksimalni power limit iznosi +20%, a maksimalni takt memorije 1.860 MHz (standardno je 1.750). Memorija je bez problem išla do te umjetno postavljene granice, a zanimljivo je da povećanje power limita u praksi nije imalo baš nikakav utjecaj na potrošnju GPU-a. PowerColorova kartice inače već i na tvorničkim postavkama troši nešto više energije od Sapphireove. Nakon overklokiranja dobili smo oko 5% bolje performanse u 3DMarku, što i nije nešto impresivno. Prosječni takt GPU-a narastao je za oko 100 MHz, a buka ventilatora neznatno je viša – 41 dBA, uz zadržavanje jednakih temperatura komponenti.

Jeftinija alternativa

Kartice Pulse u Sapphireovoj ponudi su one jeftinije, dok perjanicu ponude čine modeli s oznakom Nitro+. Testirani Pulse je k tome model sa svega 4 GB memorije, pa bi u startu trebao biti jeftiniji od kartica s 8 GB memorije, ali i sporiji u nekim naslovima koji su gladniji videomemorije. AMD-ova preporučena cijena za 4-gigabajtne RX-ice 5500 XT je 170 dolara, dočim one s više memorije koštaju 200 dolara. Dizajnom  je vrlo slična PowerColorovoj budući da ni ona nema LED-ica, a ima jednostavno dizajnirani hladnjak s dva veća ventilatora. Ispod ventilatora krije se jednodijelni radijator s tri toplovodne cijevi, dočim je s druge strane kartice postavljena aluminijska zaštitna ploča. Hladnjak osigurava hlađenje kako GPU-a, tako i memorije te naponske jedinice cijele kartice.

S gornje strane PCB-a vidimo jedan 8-pinski konektor za napajanje, a tu je i prekidač za izmjenu BIOS-a. Sekundarni BIOS bi u teoriji trebao biti nešto tiši nego primarni, no već i primarni je iznimno tih, pa je postojanje dva BIOS-a i sklopke zgodno samo za korisnike koji se žele igrati s modificiranjem BIOS-a. Za razliku od Red Dragona, Pulse ima konfiguraciju videokonektora kao RX 5700 kartice – tri DisplayPorta i jedan HDMI. Za današnje vrijeme smatramo da je ovo bolje rješenje.

Na tvorničkim postavkama Pulse kartica imala je ponešto viši GPU takt pod opterećenjem – 1.835 naprema 1.789 MHz što smo izmjerili na Red Dragonu. Kao što smo već spomenuli, zagrijavanje GPU-a i memorije je s druge strane osjetno više nego na PowerColorovoj kartici, no treba imati na umu da se ventilator na tvorničkim postavkama pod opterećenjem vrtio na samo 720 okretaja zbog čega je razina buke bila iznimno niska. Također je zanimljivo da kartica u prosjeku troši 10 vata manje nego model Red Dragon, iako nam je to malo teško objasniti s razlikom u kapacitetu videomemorije.

S overklokiranjem smo imali više sreće nego kod PowerColorove kartice jer smo maksimalni takt uspjeli povisiti na 2.050 MHz, što je pak rezultiralo prosječnim taktom pod opterećenjem od 1.984 MHz. Zanimljivo je da napon GPU tvornički podešen na 1,135 V, a to je ujedno i maksimum koji se može podesiti softverski. Upravo je ta razlika u naponu misteriozni uzrok niže potrošnje Sapphireove kartice. Power Limit i ovdje maksimalno ide do +20%, a memorija do 1.860 MHz odnosno “do čepa”. Šteta što maksimalna vrijednost nije podešena više.

Nakon overklokiranja ventilator postaje daleko bučniji jer se ventilatori vrte na prosječnih 1.850 rpm. Istovremeno temperature osjetno padaju u odnosu na vrijednosti na tvorničkim taktovima, što govori u prilog performansama hladnjaka.

Dostojna zamjena?

Ono što sve nas zanima je, naravno, da li RX 5500 XT predstavlja dostojnu zamjenu za stare dobre Radeon RX 580 kartice. Također smo željeli provjeriti kakav je odnos snaga u odnosu na takmaca iz Nvidijine ergele – GeForce GTX 1650 Super. Kartice smo isprobali na jednoj starijoj testnoj konfiguraciji, temeljenoj na Ryzenu 7 2700X, Asusovoj X470 matičnoj ploči i 16 GB DDR4 3200 memorije. Zbog korištenja starije platforme 4-gigabajtna verzija RX 5500 XT trebala bi u nekim testovima biti u lošijem položaju u odnosu na GTX 1650 Super kojeg smo koristili. Pri testiranju smo se ograničili na razlučivost Full HD budući da testiramo s prilično zahtjevnim naslovima.

U dva od osam testiranih naslova 4-gigabajtna Sapphireova izvedba ima niže performanse od PowerColorove, dok je u drugim testovima situacija suprotna, s iznimkom Metro Exodusa u kojem dvije kartice imaju jednake performanse. RX 580, kartica koju RX-ovi 5500 XT mijenjaju, u većini slučajeva ima nešto niže performanse uz osjetno veću potrošnju. GTX 1650 Super je u prosjeku tu negdje s Sapphireovom RX-icom 5500 XT, s tim da prednost ipak dajemo potonjoj. Zašto, pitate se? Jer u situaciji kada kapacitet videomemorije nije prekoračen, Radeon pruža bolje performanse.

Problem u cijeloj priči je cijena novih AMD-ovih kartica srednje kategorije. Za 8-gigabajtnu izvedbu Red Dragona potrebno je izdvojiti 1.900 kuna što ulazi u domenu GeForcea GTX 1660 Super koji je osjetno brži od GTX-a 1650 Super. Sapphireov 4-gigabajtni pulen je u boljoj poziciji s cijenom od 1.700 kuna, no i to je solidan skok cijene u odnosu na GTX 1650 Super kartice koje kreću od 1.400 kuna. Da su cijene obje AMD-ove kartice par stotina kuna manje, bile bi puno atraktivniji izbor. Sapphireova nam se čini kao bolji izbor zbog boljih tvorničkih performansi, boljeg rezultata overklokiranja te modernije ponude videokonektora, uz opasku da je u nekim naslovima potrebno malo optimizirati postavke da potrošnja videomemorije ostane ispod razine od 4 GB.