99,9 % korisnika telekomunikacijskih usluga ima širokopojasni internet

U Republici Hrvatskoj djeluje 87 pružatelja usluga na tržištu usluga širokopojasnog pristupa internetu (nepokretna i pokretna elektronička komunikacijska mreža). Prema podacima za 2019., uslugu pristupa internetu putem nepokretne elektroničke komunikacijske mreže koristi ukupno 1.154.773 pretplatnika u Republici Hrvatskoj. Što se tiče usluge pristupa internetu putem pokretne elektroničke komunikacijske mreže, broj pretplatnika iznosi 3.623.860, navodi se u u četvrtom godišnjem izvješću o stanju pristupa otvorenom internetu u Republici Hrvatskoj Godišnje izvješće o provedbi Uredbe (EU) 2015/2120 (za razdoblje od 1. svibnja 2019. do 30. travnja 2020.).

ŠPI svima

broj priključaka širokopojasnog Interneta po brzinama

Dostupnost širokopojasnog pristupa internetu u 2019. godini dodatno je porasla te iznosi 99,9 posto, odnosno svi korisnici u RH imaju mogućnost koristiti širokopojasni pristup internetu. Raste udjel kućanstava koja koriste širokopojasni pristup internetu te u 2019. više od 75 posto kućanstava koristi ovu uslugu.

HAKOM svojim regulatornim mjerama nastoji stvarati uvjete za olakšana ulaganja u mreže nove generacije čime se usluga širokopojasnog pristupa internetu čini dostupnijom svim građanima RH.

Brzine uglavnom od 10 Mbit/s do 30 Mbit/s

zastupljenost širokopojasnog interneta po tehnologijama

Digitalna ekonomija počiva na brzom i ultra brzom pristupu internetu radi čega je zastupljenost NGA (Next Generation Access) priključaka ključna za razvoj gospodarstva. Republika Hrvatska u 2019. godini ima gotovo 700.000 NGA priključaka što je povećanje od oko 10 posto u odnosu na prošlu godinu kad ih je bilo nešto više od 630.000. Iako FTTH/FTTB tehnologije omogućavaju veće pristupne brzine od VDSL tehnologije, podjednak udjel tih tehnologija u NGA priključcima je očekivan jer su i dalje najzastupljenije ugovorene brzine između 10 Mbit/s i 30 Mbit/s, odnosno brzine kod kojih FTTH tehnologija nije potrebna korisnicima. Rastom potražnje za većim pristupnim brzinama i ulaganjima u svjetlovodne mreže očekuje se i rast FTTH/FTTB priključaka.

Dodatni RF spektar

Tijekom izvještajnog razdoblja vidljiv je trend povećanja broja VDSL i svjetlovodnih priključaka na račun ADSL priključaka, koje se smanjuju. Uzimajući u obzir da ADSL tehnologija ne omogućava širokopojasni pristup internetu velikih brzina (≥ 30 Mbit/s), razumljivo je smanjenje broja priključaka putem te tehnologije.

Budući da pristup internetu putem pokretnih mreža također ima važnu ulogu u korištenju širokopojasnog pristupa internetu, prodaja i dodatna ulaganja u radio-frekvencijski (RF) spektar pridonijeli su povećanju geografske i populacijske pokrivenosti 4G signalom od strane svih operatora u Republici Hrvatskoj, što je vrlo važno za daljnji razvoj tržišnog natjecanja. U 2019. godini svi operatori imaju populacijsku pokrivenost veću od 95 posto, a što je rezultat dodjele dodatnog RF spektra i ulaganja operatora.

Sva tri operatora pokretnih mreža započela su testiranje tehnologije 5G, a grad Osijek je odabran kao prvi grad u kojem će se krenuti s njenom komercijalnom uporabom.

Značajno brži rast mobilnog prometa

Porast podatkovnog prometa izravno je povezan s razvojem digitalnog društva. Promatrajući trogodišnje razdoblje vidljiv je značajan rast podatkovnog prometa i u nepokretnim i u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama.

U usporedbi s 2018. godinom, podatkovni promet u nepokretnoj mreži porastao je za 103.000 TB, a do kraja 2018. godine iznosio je oko 1,1 milijun TB, dok je podatkovni promet u pokretnim mrežama udvostručen i iznosio je oko 323.000 TB.

Korisnici u Republici Hrvatskoj imaju mogućnost raznolikog odabira usluga koje pružaju operatori usluge pristupa internetu kao i pripadajućih različitih tarifnih paketa, što pozitivno utječe na otvorenost pristupa internetu za krajnje korisnike. S obzirom na značaj širokopojasnog pristupa internetu, kao i očekivanim ulaganjima u svjetlovodne pristupne mreže i 5G tehnologiju, u godinama koje slijede očekuje se i značajniji rast podatkovnog prometa.

podatkovni promet u TB

Covid-19 kriza

Covid-19 kriza pokazala je kako internet ima ključnu ulogu u održavanju kritične infrastrukture i resursa povezanim i dostupnim, odnosno kako su digitalni resursi postali važni za gospodarstvo. Također, pouzdana i brza povezanost bila je od presudne važnosti za ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja i tvrtke u pružanju osnovnih usluga. Za vrijeme Covid -19 krize, zbog zatvaranja škola i rada od kuće, elektroničke komunikacijske mreže koristile su se više nego inače.

Republika Hrvatska je poduzela velik broj ciljanih mjera u području digitalizacije s ciljem rješavanja poslovanja u vrijeme Covid -19 krize kao i zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze. U tijeku je izrada rješenja za praćenje i samoprijavljivanje osoba u samoizolaciji, kako bi se smanjila zaraza i pomoglo zdravstvenom sustavu. Kad je riječ o obrazovanju, od sredine ožujka redovita nastava u školama i na sveučilištima je prekinuta i organizirana su virtualna predavanja na internetu. Istovremeno, za učenike osnovne škole (prva četiri razreda) organizirana je nastavna edukacija putem posebnih televizijskih emisija.

Medijan brzine mjerenja izmjerene putem HAKOMetra Plus (prema vrsti tehnologije)

Promet u nepokretnim i pokretnim mrežama se povećao tijekom krize, ali nije došlo do značajnijih problema zagušenja. Novi uvjeti rada od kuće, veća potražnja za podatkovnom povezanosti, podržavanje nacionalnog programa Škola za život (nastava na daljinu) u kombinaciji s dodatnim pogodnostima koje pružaju operatori usluge pristupa internetu svojim krajnjim korisnicima rezultirali su snažnim porastom prometa u pokretnim i nepokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama. Pa je tako u ožujku i travnju 2020. godine porast podatkovnog prometa iznosio oko 40% (ukupno u pokretnim i nepokretnim

mrežama). Unatoč korisničkim zahtjevima, svi operatori usluge pristupa internetu su bili u mogućnosti kontinuirano pružati usluge krajnjim korisnicima te su poduzeli sve mjere kako bi osigurali da njihove mreže rade pouzdano, stabilno i u punom kapacitetu.

Operatori usluge pristupa internetu su aktivno pratili povećane zahtjeve za kapacitetom i ažurirali konfiguraciju mreže, dok su neke planirane nadogradnje ubrzane (npr. proširenja međugradskih kapaciteta i međunarodnih interkonekcijskih kapaciteta, povećavanje kapaciteta ćelije i sl.).

Mreže su se u promatranom periodu pokazale kao stabilne te se i u budućnosti ne očekuje pojava zagušenja ili ispada mreža. Naime, mreže operatora su bile dobro pripremljene za povećanje podatkovnog prometa, maksimalni kapaciteti nisu dostignuti odnosno mreže su dimenzionirane da mogu podnijeti i znatno veće povećanje prometa od onoga koje je bilo prisutno.

Također, 19. ožujka 2020. godine BEREC i Europska komisija su izvijestili kako se nositi s povećanim prometnim opterećenjem prouzrokovanim COVID-19 te se uspostavio poseban postupak za praćenje stanja, a sve u svrhu pripravnosti i pronalaženja odgovora na svaki problem vezan za održavanjem stabilnosti elektroničkih komunikacijskih mreža. U skladu s Uredbom operatori usluge pristupa internetu su ovlašteni iznimno provoditi mjere upravljanja prometom, među ostalim, kako bi se spriječilo eventualno zagušenje mreže i ublažili učinci iznimnog ili privremenog zagušenja mreže, pod uvjetom da se jednake kategorije prometa jednako tretiraju.

Medijan brzine prijenosa izmjerene putem HAKOMetra Plus (prema vrsti tehnologije)

Podijeli: